Search Results for: završena zgrada

Kako se tretira završena, a kako nezavršena zgrada nakon legalizacije?  Što je to postojeća zgrada? Što se može upisati u katastar, a što ne?! Kako završiti nezavršenu zgradu?

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 je, kao što je već opće poznato, definirao  četiri skupine zgrada po veličini (ukupnoj GBP) : pomoćne, jednostavne, manje zahtjevne i zahtjevne zgrade. Ipak uz navedenu podijelu, zgrade se dijele još u dvije skupine i to po stupnju završenosti: Završene zgrade i nezavršene zgrade.

Završena zgrada: to je zgrada čiji stupanj završenosti dozvoljava da se ista može početi koristiti (ili se već koristi). Rješenje o izvedenom stanju za završenu zgradu izjednačava se tako sa statusom zgrade koja ima i građevinsku i Uporabnu dozvolu.  Završena zgrada se može kao takva upisati u katastar i zemljišne knjige.

Nezavršena zgrada: je zgrada koja se zbog stupnja nedovršenosti još ne može početi koristiti. Nezavršena može biti cijela zgrada ili jedan njezin dio.  Nezavršena zgrada za koju je doneseno Rješenje o izvedenom stanju izjednačava se sa zgradom koja ima Građevinsku dozvolu no nedostaje joj još status Uporabne dozvole, kako bi se mogla početi koristiti, te upisati u katastar i gruntovnicu. Za završetak zgrade nije potrebna građevinska dozvola, ali je potreban glavni projekt, nakon čega slijedi tehnički pregled i Uporabna dozvola.
Zgradu se može završiti u ozakonjenim gabaritima te se na istoj može izvesti ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida.

Nezavršene zgrade kao i završene zgrade za koje je izdano Rješenje o izvedenom stanju smatraju se postojećim zgradama, odnosno zakonitim zgradama.

O završavanju zgrade koja je ozakonjena bilo kao završena bilo kao nezavršena već smo ranije pisali ovdje i u nastavku ovdje. Zaključak je da se nezavršena zgrada može završiti u okviru ozakonjenih gabarita, te da se na nju može postaviti zaobljeni ili kosi krov bez nadozida ili sa nadozidom do maksimalno 0,6m (bez mogućnosti daljnjeg povećanja bez građevinske dozvole).
Sve navedeno se može napraviti sa Glavnim projektom, bez ishođenja građevinske dozvole i nevezano za ograničenja prostornog plana (opaska: osim za mogućnost nadozida).

U međuvremenu, u srpnju 2015. došlo je do nove nadopune Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, gdje je između ostalog omogućeno da se i na završenu zgradu sa ravnim krovom za koju je doneseno Rješenje o izvedenom stanju može postaviti kosi krov bez nadozida, a bez da se ishodi građevinska dozvola i bez da se udovoljava uvjetima prostornog plana. Potrebno je ipak napraviti Glavni projekt, prijaviti početak radova i obaviti tehnički pregled po završetku gradnje.

Upis u katastar i zemljišne knjige odvojena je procedura od same legalizacije i puta do Rješenja o izvedenom stanju, tako da te dvije procedure ne treba poistovjećivati.
Iako se za legalizaciju radi geodetski snimak, isti se ne ovjerava u katastru, no nužan je za sve objekte koji nisu katastarski evidentirani ili nisu točno evidentirani.
Za sam upis potrebno je napraviti Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama. Geodetski elaborat može se izraditi samo ako je u katastru formirana građevinska čestica, a sastavni dio elaborata je i prethodno napravljena geodetska snimka. Bitno je također prije upisa da je zgrada završena i da se može koristiti.

Upis se dakle vrši na temelju Geodetskog elaborata i pravomoćnog Rješenja o izvedenom stanju.

*Katastar nakon svoje evidencije, dostavlja po službenoj dužnosti potrebnu dokumentaciju (Pravomoćno rješenje sa prijavnim listom, kopiju plana i rješenje o izvedenom stanju) zemljišno knjižnom odjelu, radi upisa u zemljišne knjige gdje se stavlja zabilježba o priloženom Rješenju o izvedenom stanju i oznaci i broju toga akta.