Isti obrazac može se koristiti i za sve druge Općine i gradove, samo na način da se u naslovu “Grad Zagreb, Gradski ured…” promijeni naslov prema uredu ili odjelu Općine gdje se traži Rješenje o izvedenom stanju.

Na stranici Ministarstva graditeljstva nalazi se: lista Općina i gradova za podnošenje zahtjeva

Nakon predaje samog zahtjeva za legalizaciju, nakon što se “uhvati” rok za predaju, potrebno će biti dostaviti tehničku dokumentaciju potrebnu za donošenje Rješenja o izvedenom stanju.

Ostale korisne informacije:
Postupak legalizacije objekta u 2013.
Kako znati da je objekt legalan
Izračun troškova: izrada tehničke dokumentacije, naknada kazna, komunalni i vodni doprinos

Trenutne cijene komunalnog doprinosa u Zagrebu po zonama:
I) 118 kn/m3, II) 108 kn/m3, III) 75 kn/m3, IV) 56 kn/m3

primjer: Za prosječnu kuću od 250m2, volumena cca 700m3, četveročlana će obitelj biti oslobođena plaćanja 350m3 odnosno  polovice iznosa komunalnog doprinosa, na što se mogu dodati još dodatni popusti za jednokratno plaćanje, prihodovni cenzus, status branitelja itd.

Donosimo također nove cijene za sljedeće općine i gradove (cijene po m3):
Velika Gorica: I zona= 78kn,  II zona= 49kn, III zona= 34kn, IV zona= 24,5 kn i V Zona= 10,2 kn
Zaprešić: I zona= 58kn, II zona= 38kn, III zona= 28kn
Šibenik: I zona= 40kn, II zona= 30kn, III zona= 10kn
Makarska: I zona= 110kn, II zona= 105kn
Brela: I zona= 38kn, II zona= 28kn, III zona= 10kn

Osijek: u postupku je donošenje odluke o smanjenju
Rijeka: ne planira se smanjenje
Split: umanjenja iz prosinca 2012.; I zona= 97kn, II= 92kn, III= 78kn, IV= 39kn
Tablice za izračun i neke ranije odluke o komunalnom doprinosu većih gradova nalaze se na stranici Izračun komunalnog doprinosa.

Navedene kuće smatraju se postojećim građevinama odnosno zgradama koje se izjednačavaju sa zgradama izgrađenima odnosno rekonstruiranima na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Bitno je da njihov vlasnik posjeduje:

• projekt prema kojemu ista građena ili snimku postojećeg stanja
• presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici
• odgovarajući dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo)

Za navedene kuće ne izdaje se uporabna dozvola.

*Ukoliko je nešto eventualno nadograđivano mimo parametara gore navedenih dokumenata, isto se smatra nezakonitom gradnjom i to je potrebno ozakoniti.

*Nadopuna travanj 2013.
Obzirom na nerijekte okolnosti da je određena dokumentacija za dokazivanje nedostupna Ministarstvo graditeljstva izašlo je svježe sa tumačenjem iz kojeg izdvajamo dio:

Što se tiće prepoznavanja, odnosno dokazivanja statusa navedenih građevina kao postojećih tj. kao zakonito izgradenih građevina (zgrada) u ovom trenutku nije nužno predočenje svih naprijed navedenih dokumenata (projekta prema kojemu je građena: snimke postojećeg stanja-građevine, preslike katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja) već samo dokumenta iz kojeg je vidljivo da se radi o građevinama koje su obnovljene u sklopu projekta obnove.
Kompletan tekst nalazi se u prilogu: Objasnjenje MGIPU u svezi sa zgradama iz projekta obnove

Novi iznosi su tako: 1. zona= 118kn/m3, 2. zona= 108kn/m3, 3.zona= 75kn/m3 i 4.zona= 56kn/m3

Također, uveden je popust na jednokratno plaćanje u iznosu od 25% za objekte manje od 600m3 ili za iste mogućnost obročnog plaćanja tromjesečno kroz period od deset godina.

Više detalja možete saznati u službenom tekstu:
Odluka o smanjenju komunalnog doprinosa Zagreb 2012.
Još jednom donosimo i link na samu Odluku o Komunalnom doprinosu na koju se odnose navedene izmjene.

*Brojne su hrvatske općine i gradovi već ranije umanjili cijene ili omogućili olakšice kod plaćanja komunalnog doprinosa koji je najčešće i najveći pojedinačni izdatak za potrebe legalizacije. Od većih gradova izdvajamo Split gdje su cijene za sve zone umanjene u iznosu od 30% (samo za vrijeme trajanja zakona o legalizaciji) i Zadar gdje je uveden po prvi puta popust od 25% za jednokratnu uplatu.

Konkretni  izračuni (bez opcija sa popustom) mogu se napraviti uz pomoć naše tablice za izračun komunalnog doprinosa .

Zatvaranjem tih prostora mijenjaju se njihova svojstva i kada se navedena rekonstrukcija izvodi bez odgovarajuće dozvole riječ je o nezakonitoj gradnji.

Postupak legalizacije rekonstrukcije navedenih cjelina vodi se prema veličini odnosno kategoriji zgrade unutar koje se rekonstrukcija izvela. Drugim riječima ukoliko je balkon ili terasa pretvorena u stambeni prostor  u zgradi od npr. preko  400m² potrebno je tada napraviti dokumentaciju u skladu sa zahtjevima za Zahtjevnu zgradu što znači da je osim izrade arhitektonskih snimki potrebna izjava o ispunjenju bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te u iznimnim slučajevima geodetski snimak.
Legalizacija se može napraviti parcijalno samo za jedan stan odnosno funkcionalnu cjelinu koja se treba prikazati detaljno u kontekstu same zgrade u kojoj se nalazi ili se kao što je preporučljivo legalizacija može napraviti za cijelu zgradu  sa svim promjenama koje su se na njoj dogodile.

Vezano za mogućnost legalizacije raznih zahvata na lođama i balkonima svakako bi izdvojili sljedeći stav Ministarstva graditeljstva:
“Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se.  Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.“

Za još detaljnije pojašnjenje mogućnosti i samog postupka ozakonjenja navedenih rekonstrukcija svakako donosimo do sada objavljene odgovore Ministarstva graditeljstva

Svježe tumačenje, riješilo je i još jednu moguću dvojbu oko pomoćnih objekata, a ta je da pomoćni objekt može biti i na različitoj čestici od one na kojoj se nalazi osnovni legalan objekt, sve dok ispunjava tri uvjeta postavljena za pomoćne objekte (funkcija, kvadratura i katnost).

Odgovor: Zgrada iznad 400m2, relativno novijeg  datuma koja nema Uporabnu dozvolu po svemu sudeći nije prošla tehnički pregled za dobijanje Uporabne dozvole. Najčešći razlog  je taj da na žalost nije rađena po dozvoli, pa tehničkom pregledu nija bila ni podvrgnuta jer ga ne bi mogla niti zadovoljiti.
Uglavnom u većini slučajeva radi se: bilo o prekoračenju broja stanova, prekoračenju dopuštene kvadrature (volumena) ili oboje istovremeno.
Objekt je u tome slučaju nezakonit, za što banke danas više ne daju kredite ili mogućnost stavljanja pod hipoteku.
Navedeno bi bilo potrebno i poželjno ozakoniti po aktualnom zakonu i taj način ukloniti negativnu zabilježbu.

Svakako u postupak treba ići cijela zgrada kao cjelina, što bi svima trebalo biti u interesu, jer će se u određenom trenutku i drugi vlasnici naći u situaciji da sa svojim stanom neće moći normalno gospodariti, a Zakon je kako stvari stoje ograničenog trajanja.

Troškovi komunalnog i vodnog doprinosa plaćaju se isključivo za prekoračeni volumen (ukoliko postoji), dok se Naknada za legalizaciju plaća za volumen cijele zgrade (obzirom da je dozvola bila u startu prekršena).
Prema Zakonu o postupanju navedene troškove snose suvlasnici prema veličini svojih udjela u zgradi, što se uvijek može platiti i iz pričuve, kao i izrada nove tehničke dokumentacije što je pak prvi korak u postupku legalizacije objekta.

Za ovaj i slične slučajeve važno je svakako još jednom napomenuti da dokaz legalnosti objekta nije upisanost u katastar i zemljišne knjige već činjenica da objekt ima odgovarajuću dozvolu za građenje i da je izveden točno po toj dozvoli.
*Odgovornost za odstupanje od dozvole svakako snosi investitor, no problem je na žalost prepušten sadašnjim vlasnicima.

Pitanje 1: Imam kuću od 97 m2 brutto površine sa terasom od 20m2. U koju kategoriju objekata za legalizaciju ulazi moja kuća?
Odgovor: Obzriom da se terasa računa također kao površina, iako u koeficijentu 0.5 za natkrivene i 0,25 za nenatkrivene, navedeni objekt prelazi 100m2 i ulazi u kategoriju manje zahtjevne zgrade (između 100 i 400m2).

Pitanje 2: Na našem legalnom objektu od nekoliko apartmana dodali smo jo jedan mali stančić manji od 50m2. Možemo li ga legalizirati kao pomoćni objekt?
Odgovor:  Da bi objekt bio pomoćni, osim što mora biti u funkciji legalne zgrade i imati ispod 50m2 tlocrtne površine  jedne etaže, treba imati karakteristike zgrade a to je da ima vlastite konstruktivne zidove sa stropom ili krovom.   To su uglavnom garaže, spremišta, drvarnice i slično.
Vaš slučaj se gleda kao nadogradnja i za kategoriju zgrade za legalizaciju se računa osnovni dio + nadogradnja.

Pitanje 3: Imamo malu kućicu na poljoprivrednom zemljištu manju od 40m2. Možemo li ju legalizirati kao pomoćni objekt?
Odgovor: Navedena kućica bi se svrstala ipak u kategoriju jednostavnih zgrada jer ne ispunjava uvjet da je u funkciji osnovne zgrade koja je legalna.

Pitanje 4: Na legalnoj obiteljskoj kući smo zatvorili terasu  i napravili stan. Obzirom da nismo prekoračili tlocrtne gabarite da li je to uopće potrebno legalizirati.
Odgovor: Iako nije bilo promjena u tlocrtu došlo je do promjena volumena, a čime ste i dobili na vrijednosti. Navedeno je svakako potrebno i poželjno legalizirati.

Pitanje 5: Živim u kući, u prizemlju. 4 etaže su, svaka sa posebnim vlasnikom, te potkrovlje koje je u vlasništvu vlasnika etaže na vrhu.
Ta etaža na vrhu sa potkrovljem  je bez građevinske dovole. Vlasnik prvog kata je također preuredio i svoju etažu, bez dozvole.
Ja na svom prizemlju nisam ništa mijenjao, te je sve u redu.
Tražio sam građevinsku dozvolu u uredu za urbanizam, i jedina građevinska koja postoji pokazuje krov iznad moje etaže, prizemlja i ništa više. Dakle gornji dio se očito nije radio sa dozvolama kao što sam ja u početku mislio.
Problem je što ova dva vlasnika iznad mene imaju vlasničke listove, i ucrtano je sve u katastar. Oni ne žele uopće započeti postupak legalizacije jer kažu da nije potrebno.
Mene je sad strah i za moju etažu. Da li oni moraju pokrenuti postupak legalizacije? Ukoliko ne pokrenu, koje su posljedice? Da li sam ja u ikakvoj opasnosti? Da li ja mogu ikako natjerati njih da legaliziraju?
Odgovor: Svakako bi trebalo biti svima u interesu da se zgrada legalizira kako je danas izvedena jer bi na taj način mogli normalno gospodariti svojim vlasničkim cjelinama. Vi bi praktički mogli kao jedan od suvlasnika pokrenuti postupak legalizacije i “gurnuti” na taj način druge u postupak no u praksi bi došlo do problema, ako se svi ne slože jer kod svih treba napraviti izmjeru i referent treba provjeriti stanje i promjene unutar svih cjelina. Na koncu trebalo bi i podijeliti troškove izrade tehničke dokumentacije. Komunalni, vodni doprinos i naknada za legalizaciju plaćaju se razmjerno vlasničkim cjelinama (ili cijelinama koje se koriste), dok vi u vašem slučaju ne bi plaćali ništa obzirom da je vaš dio legalan.

Vlasnički listovi i upisanost u katastar ne dokazuju legalnost objekta već isključivo odgovarajuća dozvola i projekt koji ide uz tu dozvolu. Na nekretninu koja to nema  ne bi naprimjer nikad mogli staviti hipoteku niti ju prodati nekome tko bi ju kupovao na kredit jer bi banka odmah osporila legalnost objekta.

Ukratko u vašem slučaju vjerojatno se rušiti neće, ali se neće moći ni normalno gospodariti nekretninom dok se legalnost nadogradnje ne riješi. Za neke zgrade koje su registrirane kao nelegalne već se plaćaju određene kazne.

1. U prvom koraku, ovisno o kategoriji objekta (zgrade) koji se legalizira, potrebno je kontaktirati odgovarajući ured: ovlaštenog arhitekta, ovl. geodeta ili inž. građevine (ili ured koji pokriva sve navedene struke).
   Prema ukupnoj brutto površini kategorije su: Iznad 400m², do 400m², do 100m² i pomoćni objekti do 50m².  Svakako je poželjno je da ured ima iskustva u legalizaciji ili da je minimalno upoznat sa odredbama Zakona jer postupak legalizacije nije puko crtanje postojećeg stanja.
2. Nakon analize mogućnosti, prihvaćanja ponude i procedure sljedi: Izlazak na teren i izmjera, te izrada dokumentacije: arhitektonske snimke, geodetske snimke te izjava statičara (za iznad 400m²).
3. Kada je izrađena tehnička doku­mentacija predaje se zaht­jev za izda­vanje Rješenja o izve­de­nom stanju u Odjel za gra­diteljstvo lokalne ili region­alne samouprave (nadležno upravno tijelo prema defini­ciji zakona). Pri­likom predaje zaht­jeva za izda­vanje Rješenja o izve­de­nom stanju, osim što je potrebno priložiti  tehničku doku­mentaciju, plaća se i upravna pris­to­jba (cca 70kn).
4. Nadležni referent  nakon što pre­gleda pro­jekte, izvrši očevid i provjeru na terenu te ustanovi da objekt odgo­vara uvje­tima za legal­izaciju u skladu sa pos­to­jećim zakonom, šalje pro­jekte za obračun  Naknade za legalizaciju, a naknadno i za obračun komu­nalnog i vodnog dopri­nosa.
5. Plaćanje  Naknade za legalizaciju ili minimalno prve rate
6. Dobijanje Rješenja o izvedenom stanju čiji je sastavni dio tehnička dokumentacija izrađena u postupku legalizacije

Važne napomene:

• Komunalni i vodni doprinos plaćaju se nakon dobijanja Rješenja o izvedenom stanju. Obročno plaćanje je moguće uz poček od godinu dana.
• Rok za podnošenje zahtjeva 30.lipnja 2013, odnosno 31.12.2012 za objekte sa Rješenjem za rušenje
• Legalizacijom objekta se ne rješavaju imovinsko pravni odnosi već samo legalnost objekta (kao da je rađen po dozvoli)
• Za legalizaciju nadogradnje radi se nova dokumentacija za cijeli objekt gdje se prikazuje razlika između legalnog dijela i nadograđenog dijela bez dozvole. Doprinosi i naknada prema državi i lokalnoj samoupravi se naknadno plaćaju samo za nadograđeni dio
• Kod definiranja kategorije objekta računa se osnovni dio i nadogradnja

Korisna informacija:  Kako znati da je objekt legalan