Nacrt Zakona o legalizaciji 2012

Nacrt novog Zakona o legalizaciji usvojen je na 30. sjednici Vlade RH te se upućuje u Saborsku proceduru, nakon čega se očekuje njegovo stupanje na snagu osam dana od objave u Narodnim Novinama.
Kompletan dokument nalazi se u prilogu:
Nacrt Zakona o legalizaciji 2012

Legalizacija i (neka) česta pitanja

Legalizacija česta pitanjaNa veliki broj pitanja o legalizaciji odgovorili smo u našim redovitim objavama te odgovorima u komentarima. Ipak postoje još neka pitanja koja nam se ponavljaju, pa ćemo ih navesti i na njih odgovoriti u ovoj objavi uz napomenu da iako su konture novog Zakona već dosta jasne, neke će stvari biti konačne tek kada Zakon stupi na snagu.

Pitanje 1: Imamo nezakonitu nadogradnju koju bi ovim Zakonom htjeli legalizirati, no željeli bi napraviti još jednu garažu i onda sve to legalizirati zajedno. Što nam preporučate?
Odgovor: Sve što je nezakonito izgrađeno do 21.06.2011. moći će se legalizirati ukoliko nije u jednoj od zona gdje legalizacija nije moguća (npr. Nacionalni park, park prirode i sl.). Nikako ne preporučamo nezakonitu gradnju sada jer se neće moći legalizirati. Dakle prvo legalizirati izgrađeno do 21.06.2011., a zatim daljnje nadogradnje raditi sa dozvolom za što je preduvjet idejni projekt.

Pitanje 2: Da li postoji kakav popust za branitelje u plaćanju doprinosa nakon legalizacije?
Odgovor: Do sada je Zakon o pravima hrvatskih branitelja predviđao određene popuste kod stambenog zbrinjavanja za određene kategorije branitelja. Prema posljednjim najavama Ministarstva branitelja predviđaju se određene olakšice u skladu sa novim Zakonom o legalizaciji, a pretpostvaljamo da će biti objavljene kada na snagu stupi i sam Zakon.

Pitanje 3: Imamo problem sa susjedima i zanima nas da li nam mogu stvarati probleme u postupku legalizacije?
Odgovor: Neposredni susjedi su stranka u postupku koje se poziva na uvid u spis. Jedina prepreka za postupak legalizacije može biti ako je u tijeku sudski spor ili ako se eventualno ukaže na činjenicu da se postupak ne radi po Zakonu.

Pitanje 4: Htjeli bi riješiti vlasničke odnose u postupku legalizacije, kakav je postupak?
Odgovor: Zakon o legalizaciji ne predviđa rješavaje imovinsko pravnih odnosa već isključivo rješava zakonitost objekta. Za pokretanje postupka legalizacije potrebno je imati pravni interes no eventualna otvorena vlasnička pitanja rješavaju se u odvojenom postupku.

Novosti oko Zakona za legalizaciju u 2012.

Nacrt novog zakona za legalizaciju bespravnih objekata u Hrvatskoj, predstavljen je dana 02.04. 2012. u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja čime je započeta javna rasprava oko izmjene Zakona, a sve u svrhu pojednostavljenja budućih  postupaka legalizacije objekata uz zadržavanje načela pravednosti.
Osnove izmjene Zakona odnose se na isključivanje posebnih uvjeta iz postupka legalizacije, mogućnosti plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa nakon dobijanja Rješenja o izvedenom stanju, produženje roka za podnošenje zahtjeva do 30. lipnja 2013., te mogućnosti legalizacije u obalnom pojasu do 70m (bez obaveze stanovanja), na poljoprivrednim zemljištima P1 i P2 i na površinama gospodarske i zaštitne šume, te šuma sa posebnom namjenom.
Postupak legalizacije bespravne gradnje biti će različit ovisno o stupnju zahtjevnosti objekta. Objekti su tako podijeljeni u četiri kategorije:

  • Zahtjevna zgrada ( iznad 400m², odnosno preko 1000m² za objekte poljoprivredne namjene)
  • Manje zahtjevna zgrada (do 400m² i do 1000m² za poljoprivredne objekte)
  • Jednostavna zgrada – čija građevinska bruto površina nije veća od  100m²
  • Pomoćna zgrada – pomoćna zgrada u funkciji osnovne (zakonite) zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m²

U prilogu se nalazi Sažetak prijedloga Zakona za legalizaciju 2012.
Link na video cijele konferencije

Kuća izgrađena prije 1968.

kuća izgrađena prije 196815. veljače 1968. je u području građenja i prostornog uređenja poznat kao datum presjeka za Opću legalizaciju, odnosno sve što je na teritoriju RH izgrađeno do toga datuma smatra se da je izgrađeno u skladu sa odgovarajućom dozvolom.
Iako su Zračne snimke iz toga vremena osnov za legalizaciju, snimke nekih područja ili objekata danas nisu dostupni te je starost  nerijetko potrebno dodatno dokazivati na druge načine.
Postoje tako dva osnovna dokumenta (Uvjerenja) odnosno načina koja dokazuju izgrađenost prije 15.veljače 1968.
Prvi je način da se ishodi Uvjerenje da je građevina evidentirana prije 15.02.1968, a navedeno Uvjerenje izdaje katastar ili Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka iz zračnih snimki, katastarskog plana i sl.
U slučaju da navedene institucije zbog nekog razloga nemaju snimku ili evidenciju nad objektom tada je potrebno ishoditi Uvjerenje o vremenu građenja građevine koje izdaje nadležni odjel za gradnju. Za dobijanje navedenog Uvjerenja potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze koji mogu biti: nalaz građevinskog vještaka, fotografije, izjave svjedoka, mogući računi iz tog vremena o kupnji materijala, spajanja na infrastrukturu itd. Sastavni dio navedenog Uvjerenja je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja, što se između ostalog potrebno priložiti samom pismenom Zahtjevu prilikom traženja Uvjerenja. 

*posljednje ažuriranje siječanj 2014: Stupanjem na snagu novoga Zakona o gradnji NN 153/13, od 1.1.2014., uvodi se po prvi puta Uporabna dozvola za zgrade građene prije 1968., koju izdaje tijelo graditeljstva, te se po prvi puta i prikazuje broj etaža objekta za navedene zgrade. Više u svježoj objavi Dokazivanje 1968.
Svi zahtjevi podneseni po starom Zakonu, završiti će se po starom Zakonu

Smanjenje vodnog doprinosa za 50%

Vodna naknada manja za 50%Vodni doprinos koji je potrebno platiti prilikom gradnje ili legalizacije objekta smanjuje se za 50%. Navedeno je izneseno na sjednici Vlade RH 16. veljače 2012. te će Uredba o izmjeni visine vodnog doprinosa  nakon objave u Narodnim Novinama, vrlo skoro postati i službena. Svi upravni postupci obračuna vodnog doprinosa započeti do stupanja na snagu nove Uredbe, koji nisu okončani izvršnim upravnim aktom, biti će obračunati po novim povoljnijim cijenama.
Za ilustraciju vodni doprinos za građenje ili legalizaciju obiteljske kuće od 300m²  u najskupljoj A zoni (Zagreb, obala te otoci) će umjesto dosadašnjih 20.250kn sada stajati 10.125kn. Trošak vodnog doprinosa po novim tarifama moguće je već izračunati uz pomoć tablice za izračun vodnog doprinosa.

Kako znati da je objekt legalan

Kako znati da je kuća legalnaDa li je objekt koji je upisan u katastar i gruntovnicu (zemljišne knjige) legalan? Da li postojanje lokacijske dozvole potvrđuje legalnost (zakonitost objekta)? Koju je dokumentaciju uopće potrebno imati da bismo znali da je naša kuća potpuno zakonita?
Navedena pitanja neka su od brojnih vezanih uz temu zakonitosti objekata, a odgovori su ukratko sljedeći:
1) Činjenica da je objekt upisan u katastar i gruntovnicu ne znači da je objekt zakonit. Mnogo je objekata koji su upisani u katastar i gruntovnicu te spojeni na komunalnu infrastrukturu, a da ne ispunjavaju uvjete zakonitosti jer su građeni bez odgovarajuće dozvole ili mimo parametara dozvole.
2) Lokacijska dozvola koja po svojoj naravi definira volumen objekta, uklapanje u prostorni plan, smještaj objekta na čestici itd, te čija je valjanost dvije godine ne smatra se odgovarajućim aktom za građenje u smislu dokazivanja zakonitosti.
3) Uporabna dozvola je konačan akt koji nedvojbeno potvrđuje legalnost objekta (pod uvjetom da ništa nije naknadno nezakonito nadograđivano). Ipak kako većina objekata u Hrvatskoj tu dozvolu još uvijek nema ili možda čak ne treba imati i tada je bitno da postoji odgovarajući akt za građenje (Građevinska dozvola, Potvrda glavnog projekta, Rješenje o uvjetima građenja itd.), te da je objekt izgrađen i korišten u skladu sa tim aktom. Važno je pri tome naglasiti da posjedovanje dozvole za građenje i usklađenost sa istom nije uvjet za legalnost za objekte izgrađene prije 15.2.1968., što je preciznije opisano pod temom Uporabna dozvola.
Zakonom o legalizaciji koji je trenutno na snazi, sa Rješenjem o izvedenom stanju objekt ili dio objekta koji se legalizira automatski dobija status objekta za koji je izdan odgovarajući akt za građenje i uporabu (za završene objekte), što je konačan uvjet legalnosti.

Zaključak: Isključivi dokaz legalnosti nekog objekta je odgovarajući akt za građenje, uporabu ili ozakonjenje (npr. Uvjerenje da je zgrada evidentirana prije 15.2. 1968, Rješenje o izvedenom stanju itd.) i da se izvedeno stanje poklapa sa tim aktima. 

Mogući nazivi akata za građenje i uporabu:

  • građevinska dozvola
  • rješenje o uvjetima građenja
  • potvrda glavnog projekta
  • rješenje za građenje
  • građevna dozvola
  • lokacijska dozvola kojom se dopušta građenje
  • građevna dozvola za jednostavne građevine
  • rješenje o uvjetima uređenja prostora
  • rješenje kojim se odobrava građenje, uporabna dozvola
  • potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu
  • rješenje o izvedenom stanju
  • potvrda izvedenog stanja

Podnijeli ste zahtjev za legalizaciju potpuno nezakonite gradnje ili legalizaciju odstupanja, nadogradnje/rekonstrukcije, te tražite pouzdan ured koji pokriva sve struke u postupku.
Slobodno nas kontaktirajte za neobavezujuću ponudu telefonski ili mailom putem kontakt stranice

Kuća dijelom izvan građevinskog

Zeleni pojas i legalizacijaLegalizacija objekta koji je napravljen bez dozvole do 22.lipnja 2011., a nalazi se dijelom u građevnom i dijelom izvan građevinskog zemljišta jedna je od kategorija odnosno mogućnosti predviđenih Zakonom za legalizaciju.  Naime definicija ovakvih slučajeva pojavljuje se u Uredbi o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada i navodi sljedeće: “Ako je nezakonito izgrađena zgrada smještena dijelom u građevinskom i dijelom izvan građevinskog područja, takva se zgrada smatra izgrađenom unutar građevinskog područja, ako se više od 50% njezine tlocrtne površine nalazi u tom području.
Ukratko stoji li više od 50% objekta u građevnoj zoni isti se smatra cjelokupno u građevinskom području što između ostalog olakšava postupak i smanjuje dio naknade za legalizaciju.

Uporabna dozvola

Uporabna DozvolaUporabna dozvola je danas bez daljnjega konačna formalna potvrda legalnosti (zakonitosti) i zeleno svjetlo za korištenje nekog objekta, no unatoč tome mnogi objekti mogu biti zakoniti te se mogu koristiti čak i kada im dozvola pod tim nazivom i u nekom klasičnom  obliku nikada nije izdana.
Mnogo je činjenica i zakonskih uporišta za uporabljivost objekta vezano tako za razdoblje kada je objekt građen i kako je građen, pa krenimo redom:

  • Objekti izgrađeni (evidentirani) prije 15. veljače 1968. podliježu Zakonu o Općoj legalizaciji i kao takvi smatraju se zakoniti te se za njih ne izdaje Uporabna dozvola
  • Objekti izgrađeni na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava građenje izdanog prije 19. lipnja 1991. smatraju se zakonitim ukoliko su izvedni u skladu sa dozvolom te se za njih također ne izdaje Uporabna dozvola
  •  Za sve objekte izgrađene na temelju dozvola za građenje izdanih između 20. lipnja 1991. i 01. listopada. 2007. nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje Uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene
  • Uporabna dozvola danas dijeli se u dvije kategorije: a) Za zgrade do 400m² (do 600m² za poljoprivredne objekte) po završetku gradnje dovoljno je nadležnom tijelu podnijeti završno izvješće nadzornog inžinjera u pogledu meh. otpornosti i stabilnosti i fizike zgrade. b) Za objekte veće od 400m² (odnosno iznad 600m² za poljoprivredne) , na Zahtjev investitora nadležno tijelo izdaje Uporabnu dozvolu nakon uspješno završenog tehničkog pregleda zgrade.

Svi objekti koji se legaliziraju po aktualnom Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama 86/12 , smatraju se postojećim zgradama kojima je Rješenje o izvedenom stanju konačna potvrda njihove zakonitosti i uporabljivosti.

*korisna informacija: Uporabna dozvola i negativna zabilježba

Legalizacija nadogradnje

Legalizacija nadogradnjeLegalizacija potkrovlja, legalizacija garaže, legalizacija nadograđene etaže ili dijela zgrade na postojeći legalan (zakoniti) dio ili na istu izgrađene prije 15. veljače 1968., moglo bi se nazvati legalizacijom nadogradnje ili stručno legalizacijom rekonstrukcije. Dakle sve što je građeno izvan gabarita dozvole i/ili nadograđivano bez dozvole, postojećim Zakonom može se legalizirati, ukoliko su zadovoljeni propisani uvjeti.
Troškovi i postupak legalizacije objekta u slučaju legalizacije nadogradnje su u najvećem dijelu slični kao i kod legalizacije kompletno bespravnog objekta, no postoje i neke razlike koje su najizraženije u pogledu plaćanja doprinosa prema državi koji su u ovakvim slučajevima bitno manji.
Kod legalizacije nadogradnje, potrebno je napraviti tehničku dokumentaciju za kompletan objekt (ne samo za nadograđeni dio). Dakle arhitektonske snimke gdje je između ostalog potrebno prikazati postojeće i prethodno stanje, dokaz o mehaničkoj stabilnosti (za preko 400m2) i geodetski elaborat (ukoliko objekt nije katastarski evidentiran). Troškovi izrade tehničke dokumentacije za slučajeve nadogradnje računaju se u skladu sa veličinom cijelog objekta kao i kod standardnih slučajeva kompletno nezakonitog objekta, iako je ovdje postupak u arhitektonskome dijelu čak nešto složeniji.
Troškovi komunalnog, vodnog doprinosa i naknada za legalizaciju kod legalizacije nadogradnje su ipak bitno povoljniji jer se plaćaju za kvadraturu, odnosno kubikažu samo nadograđenog (nezakonitog) dijela.
Za moguća dodatna pitanja na temu ili ponudu vezanu za vaš konkretan slučaj, stojimo na raspolaganju: kontakt Dizajn et cetera.

*Napomena -Rujan 2012.:  Današnji Zakon (NN86/12) propisuje nešto drugačiju proceduru za nadograđene garaže i pomoćne objekte do 50m2. Više o legalizaciji nadograđenih pomoćnih objekata do 50m2 možete  pročitati na našoj stranici Legalizacija pomoćnog objekta.
Za nadogradnje veće od 50m2 gdje nije riječ o pomoćnim objektima legalizacija se radi prema ukupnoj veličini (kategoriji) zgrade (osnovni dio + nadogradnja).
Više o kategorijama na: zgrade
do 100m2, zgrade do 400m2, zgrade preko 400m2.

Položajne zone grada Zagreba

Zone komunalnog doprinosa u ZagrebuU skladu sa Zakonom o legalizaciji bespravne gradnje iz 2011, sve općine i gradovi bile su dužni donijeti odluku o jediničnoj naknadi za položajne zone NP za obračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada.
Grad Zagreb za svoje četiri zone komunalnog doprinosa odredio je iznose:
NP za I. zonu 20,00 kuna
NP za II. zonu 15,00 kuna
NP za III. zonu 10,00 kuna
NP za IV. zonu 5,00 kuna

*Stupanjem na snagu Zakona o postupanju 86/12  i nove Uredbe o naknadi za legalizaciju  navedene vrijednosti za NP više se ne primjenjuju, a naknada za legalizaciju može se izračunati po novoj formuli kroz tablicu za Izračun naknade za legalizaciju.