Može li se legalizirati objekt van prostornog plana? Što se može legalizirati i koliko se može legalizirati?
Jedna od osnovnih značajki Zakona o legalizaciji bespravne gradnje iz 2011. je što prvi puta nakon opće legalizacije iz 1968.  otvara mogućnost legalizacije  zgrada i izvan prostornog plana. Drugim riječima u određenoj mjeri preko ograničenja prostornog plana, te nerijetko legalizaciju i izvan striktno građevinskog područja.
Glavni subjekt legalizacije: Zgrada, po definiciji  Zakona o prostornom uređenju i gradnji opisuje se kao: zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari.
Postojeći zakon o legalizaciji svrstava tako bespravne zgrade u smislu usklađenosti sa prostornim planom u dvije kategorije uz nešto drugačije uvjete legalizacije:

Zgrada u skladu sa prostornim planom:

• može se legalizirati ako je u skladu sa namjenom, veličinom i smještajem na čestici izgrađena u skladu sa prostornim planom koji važi na dan stupanja Zakona na snagu
• da su izvedeni svi građevinski radovi i drugi radovi te ako se koristi ili može koristiti
• može se legalizirati čak i ako nije dovršena i da se ne koristi ali da su izvedeni temelji, zidovi i stropovi sa ili bez krovišta

Zgrada protivno planu:

• ne smije imati više od dvije etaže van prostornog plana od kojih je druga potkrovlje osim ako jedinica lokalne samouprave ne dozvoli više. Dakle ako prostorni plan dozvoljava npr. dva kata, zakon omogućuje legalizaciju i trećeg kata te potkrovlja.
• za razliku od prethodne kategorije, zgrada protivno planu mora imati završene sve građevinske radove (osim fasade), te biti korištena ili osiguravati mogućnost korištenja

Zgrade protivno prostornom planu također podliježu ograničenjima članka 5. Zakona o postupanju. kao npr: gradnja u obalnom pojasu do 70m koja nije stambene namjene ili da nije korištena za svrhu poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, gradnja u nacionalnom parku ili regionalnom parku van tradicijske naseobine, gospodarska i zaštitna šuma i drugo.

Velika većina bespravne gradnje u RH najčešće nije u skladu sa prostornim planom no brojni objekti u skladu sa novim Zakonom moći će se legalizirati, u građevinskoj i van građevinske zone za minimalno kat i potkrovlje iznad do sada dopuštenog.
Za vaš slučaj bespravne ili protupravne gradnje i mogućnosti legalizacije možete nas slobodno kontaktirati.

*Napomena – kolovoz 2012: Navedeni članak odnosi se na proceduru prema Zakonu o legalizaciji iz 2011 godine NN 90/11.Trenutno je na snazi zakon iz 2012. NN 86/12., a nova procedura u skladu sa posljednjim zakonom opisana je pod Postupak legalizacije u 2012. i 2013.
Kako legalizirati objekt? Gdje početi? Što i kada priložiti? Što i kojim redom platiti? To su samo neka su od čestih pitanja vezanih uz Zakon za legalizaciju u Republici Hrvatskoj iz 2011.
Jednako su česti i nejasni, neprecizni, pa i skroz pogrešni odgovori na ta ista pitanja, tako da bi ovaj post nadamo se trebao pomoći svima koji imaju potrebu za legalizacijom (a velika većina to radi prvi puta) za shvaćanje postupka u legalizaciji ili barem onog kronološkog dijela.

1. U prvom koraku najbitnije je savjetovati se sa arhitektom o samoj mogućnosti legalizacije obzirom na veličinu, poziciju i namjenu građevine te uvjetima za legalizaciju bespravne gradnje prema važećem Zakonu. Ukoliko bespravni objekt odgovara uvjetima za legalizaciju može se krenuti sa za izradom tehničke dokumentacije (arhitektonske snimke, geodetski elaborat i dokaz o mehaničkoj stabilnosti).
2. Kada je izrađena tehnička dokumentacija predaje se zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju samostalnom referentu u odjelu za graditeljstvo lokalne ili regionalne samouprave (nadležno upravno tijelo prema definiciji zakona). Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, osim što je potrebno priložiti  tehničku dokumentaciju, plaća se i upravna pristojba (70kn), te treba priložiti i potvrdu o prebivalištu do 21.06.2011 (samo za slučajeve definirane zakonom) i druge potrebne dokaze u svrhu obračuna naknade za legalizaciju.
3. Nadležno upravno tijelo lokalne ili regionalne samouprave (grada, županije), nakon što pregleda projekte i ustanovi da objekt odgovara uvjetima za legalizaciju u skladu sa postojećim zakonom, šalje projekte za obračun komunalnog doprinosa, te potom i vodnog doprinosa.
4. Nakon što se izdaju obračuni i odrede iznosi navedenih doprinosa referent nadležnog upravnog tijela obavijestiti će investitora ili osobu koja vodi postupak. Jednom uplaćeni komunalni, vodni doprinos i naknada za legalizaciju bilo u cijelosti ili barem u prvom obroku dovoljni su za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju.
5. Referent upravnog tijela lokalne ili regionalne samouprave tada na temelju dokumentacije i izvršenih uplata izdaje Rješenje.
6. Sa pravomoćnim Rješenjem o izvedenom stanju i čistim vlasništvom, investitor  je dužan upisati objekt u katastar koji ga zatim prosljeđuje u gruntovnicu.
   *Napomena: Zakonom o legalizaciji ne rješavaju se imovinsko pravni odnosi nad objektom ili zemljištem na kojem se isti nalazi, već isključivo zakonitost izgrađenog objekta.

Za sva pitanja uz legalizaciju vašeg objekta ili nadogradnje, možete nas slobodno kontaktirati na kontakt Dizajn et Cetera , dok naknadu i doprinose prema državi možete već informativno izračunati na lokaciji: Izračuni za legalizaciju i građenje.

Uplaćeni vodni doprinos jedan je od osnovnih uvjeta za dobijanje građevinske dozvole i/ili ishođenja rješenja za legalizaciju bespravnog objekta. Svrha Vodnog doprinosa nije plaćanje troška spajanja na komunalni vodovod ili vodnu infrastrukturu kako se ponekad naslućuje već se njime financiraju aktivnosti i izgradnja objekata za zaštitu od poplava, melioracijsku odvodnju, te druge preventivne, redovne i izvanredne mjere za zaštitu od štetnog djelovanja voda. Vodni doprinos naplaćuju Hrvatske Vode, te se dio uplaćenih sredstava (8%) dodjeluje jedinicama lokalne samouprave gdje se objekt gradi ili legalizira.
Doprinos je dužan platiti investitor gradnje ili osoba koja je vlasnik objekta koji se legalizira.
Cijena vodnog doprinosa određena je u skladu sa zonama vodnog doprinosa: A, B, i C te vrsti, namjeni i veličini (volumenu) objekta koji se gradi ili legalizira.
Zona A odnosi s na grad Zagreb i zaštićeno područje mora (svi otoci i pojas kopna 1km od obalne crte i pojas mora 300m od obalne crte). U zoni A se tako nalaze i drugi veći hrvatski gradovi: Split, Zadar, Šibenik itd.
Zona B je preostali teritorij Republike Hrvatske izvan zone A i zone C.
Zona C su područja od posebne državne skrbi.

Za obiteljsku kuću u Zagrebu, Splitu ili Zadru, veličine 150m2 vodni doprinos iznositi će tako oko 10 000kn, za grad kao Varaždin (Zona B) 6 500kn, dok je za područja posebne državne skrbi taj iznos oko 2 500kn. (*Ažuriranje podataka 19. veljače 2012.: Vodni doprinos smanjuje se odlukom Vlade od 16.02.2012. za 50%. Više na: novostima o smanjenju vodnog doprinosa.)
Cijenik vodnog doprinosa za legalizaciju bespravne gradnje i gradnju, prije navedenih izmjena, nalazi se u prilogu:
Uredba o visini vodnoga doprinosa, a na sljedećoj lokaciji možete izračunati samu naknadu: Tablica izračuna vodnog doprinosa