Uporabna dozvola je danas bez daljnjega konačna formalna potvrda legalnosti (zakonitosti) i zeleno svjetlo za korištenje nekog objekta, no unatoč tome mnogi objekti mogu biti zakoniti te se mogu koristiti čak i kada im dozvola pod tim nazivom i u nekom klasičnom  obliku nikada nije izdana.
Mnogo je činjenica i zakonskih uporišta za uporabljivost objekta vezano tako za razdoblje kada je objekt građen i kako je građen, pa krenimo redom:

• Objekti izgrađeni (evidentirani) prije 15. veljače 1968. podliježu Zakonu o Općoj legalizaciji i kao takvi smatraju se zakoniti te se za njih ne izdaje Uporabna dozvola
• Objekti izgrađeni na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava građenje izdanog prije 19. lipnja 1991. smatraju se zakonitim ukoliko su izvedni u skladu sa dozvolom te se za njih također ne izdaje Uporabna dozvola
•  Za sve objekte izgrađene na temelju dozvola za građenje izdanih između 20. lipnja 1991. i 01. listopada. 2007. nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje Uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene
• Uporabna dozvola danas dijeli se u dvije kategorije: a) Za zgrade do 400m² (do 600m² za poljoprivredne objekte) po završetku gradnje dovoljno je nadležnom tijelu podnijeti završno izvješće nadzornog inžinjera u pogledu meh. otpornosti i stabilnosti i fizike zgrade. b) Za objekte veće od 400m² (odnosno iznad 600m² za poljoprivredne) , na Zahtjev investitora nadležno tijelo izdaje Uporabnu dozvolu nakon uspješno završenog tehničkog pregleda zgrade.

Svi objekti koji se legaliziraju po aktualnom Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama 86/12 , smatraju se postojećim zgradama kojima je Rješenje o izvedenom stanju konačna potvrda njihove zakonitosti i uporabljivosti.

*korisna informacija: Uporabna dozvola i negativna zabilježba

[color-box]Ovaj članak je ažuriran u skladu sa odredbama novog Zakona o gradnji i možete ga pročitati na lokaciji Uporabna dozvola u 2015. godini [/color-box]

Legalizacija potkrovlja, legalizacija garaže, legalizacija nadograđene etaže ili dijela zgrade na postojeći legalan (zakoniti) dio ili na istu izgrađene prije 15. veljače 1968., moglo bi se nazvati legalizacijom nadogradnje ili stručno legalizacijom rekonstrukcije. Dakle sve što je građeno izvan gabarita dozvole i/ili nadograđivano bez dozvole, postojećim Zakonom može se legalizirati, ukoliko su zadovoljeni propisani uvjeti.
Troškovi i postupak legalizacije objekta u slučaju legalizacije nadogradnje su u najvećem dijelu slični kao i kod legalizacije kompletno bespravnog objekta, no postoje i neke razlike koje su najizraženije u pogledu plaćanja doprinosa prema državi koji su u ovakvim slučajevima bitno manji.
Kod legalizacije nadogradnje, potrebno je napraviti tehničku dokumentaciju za kompletan objekt (ne samo za nadograđeni dio). Dakle arhitektonske snimke gdje je između ostalog potrebno prikazati postojeće i prethodno stanje, dokaz o mehaničkoj stabilnosti (za preko 400m2) i geodetski elaborat (ukoliko objekt nije katastarski evidentiran). Troškovi izrade tehničke dokumentacije za slučajeve nadogradnje računaju se u skladu sa veličinom cijelog objekta kao i kod standardnih slučajeva kompletno nezakonitog objekta, iako je ovdje postupak u arhitektonskome dijelu čak nešto složeniji.
Troškovi komunalnog, vodnog doprinosa i naknada za legalizaciju kod legalizacije nadogradnje su ipak bitno povoljniji jer se plaćaju za kvadraturu, odnosno kubikažu samo nadograđenog (nezakonitog) dijela.
Za moguća dodatna pitanja na temu ili ponudu vezanu za vaš konkretan slučaj, stojimo na raspolaganju: kontakt Dizajn et cetera.

*Napomena -Rujan 2012.:  Današnji Zakon (NN86/12) propisuje nešto drugačiju proceduru za nadograđene garaže i pomoćne objekte do 50m2. Više o legalizaciji nadograđenih pomoćnih objekata do 50m2 možete  pročitati na našoj stranici Legalizacija pomoćnog objekta.
Za nadogradnje veće od 50m2 gdje nije riječ o pomoćnim objektima legalizacija se radi prema ukupnoj veličini (kategoriji) zgrade (osnovni dio + nadogradnja).
Više o kategorijama na: zgrade do 100m2, zgrade do 400m2, zgrade preko 400m2.

Odluka o broju etaža koje se mogu ozakoniti definirana je već samim Zakonom o legalizaciji gdje se dozvoljava legalizacija dvije etaže izvan prostornog plana od kojih je jedna potkrovlje. Ipak jedinicama lokalne i regionalne samouprave dozvoljeno je ozakoniti više što je potrebno donijeti u posebnim odlukama. Brojne odluke o maksimalnom broju etaža koje se mogu ozakoniti već su donesene i postupno se javno objavljuju.
Za sada izdvajamo dozvoljene brojeve etaža iz Odluka nekoliko gradova:

Makarska: jednako kao što previđa Zakon: dvije etaže izvan prostornog plana od kojih je jedna potkrovlje

Split:  za objekte u građevinskoj zoni- dozvoljena je legalizacija ukupno 3 etaže van prostornog plana od kojih je jedna potkrovlje, van građevinske zone mogu se ozakoniti ukupno 4 etaže, od kojih je jedna potkrovlje

Šibenik: u građevinskoj zoni mogu se ozakoniti ukupno 3 etaže izvan prostornog plana od kojih je jedna potkrovlje, dok se izvan građevinske zone može ozakoniti ukupno isti broj etaža plus podrum.

Velika Gorica: u građevinskoj zoni uz dvije (od kojih je jedna potkrovlje)  mogu se ozakoniti još četiri etaže, a izvan građevinske tri etaže.

Zadar: dozvoljena legalizacija ukupno 3 etaže izvan prostornog plana od kojih je jedna potkrovlje, te još jedna podzemna etaža ili iznimno dvije podzemne uz suglasnost Gradskog Vijeća

Zagreb: dozvoljeno je legalizirati 3 etaže van dopuštenoga prostornim planom uz uvjet da je jedna etaža potkrovlje.

Može li se legalizirati objekt van prostornog plana? Što se može legalizirati i koliko se može legalizirati?
Jedna od osnovnih značajki Zakona o legalizaciji bespravne gradnje iz 2011. je što prvi puta nakon opće legalizacije iz 1968.  otvara mogućnost legalizacije  zgrada i izvan prostornog plana. Drugim riječima u određenoj mjeri preko ograničenja prostornog plana, te nerijetko legalizaciju i izvan striktno građevinskog područja.
Glavni subjekt legalizacije: Zgrada, po definiciji  Zakona o prostornom uređenju i gradnji opisuje se kao: zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari.
Postojeći zakon o legalizaciji svrstava tako bespravne zgrade u smislu usklađenosti sa prostornim planom u dvije kategorije uz nešto drugačije uvjete legalizacije:

Zgrada u skladu sa prostornim planom:

• može se legalizirati ako je u skladu sa namjenom, veličinom i smještajem na čestici izgrađena u skladu sa prostornim planom koji važi na dan stupanja Zakona na snagu
• da su izvedeni svi građevinski radovi i drugi radovi te ako se koristi ili može koristiti
• može se legalizirati čak i ako nije dovršena i da se ne koristi ali da su izvedeni temelji, zidovi i stropovi sa ili bez krovišta

Zgrada protivno planu:

• ne smije imati više od dvije etaže van prostornog plana od kojih je druga potkrovlje osim ako jedinica lokalne samouprave ne dozvoli više. Dakle ako prostorni plan dozvoljava npr. dva kata, zakon omogućuje legalizaciju i trećeg kata te potkrovlja.
• za razliku od prethodne kategorije, zgrada protivno planu mora imati završene sve građevinske radove (osim fasade), te biti korištena ili osiguravati mogućnost korištenja

Zgrade protivno prostornom planu također podliježu ograničenjima članka 5. Zakona o postupanju. kao npr: gradnja u obalnom pojasu do 70m koja nije stambene namjene ili da nije korištena za svrhu poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva, gradnja u nacionalnom parku ili regionalnom parku van tradicijske naseobine, gospodarska i zaštitna šuma i drugo.

Velika većina bespravne gradnje u RH najčešće nije u skladu sa prostornim planom no brojni objekti u skladu sa novim Zakonom moći će se legalizirati, u građevinskoj i van građevinske zone za minimalno kat i potkrovlje iznad do sada dopuštenog.
Za vaš slučaj bespravne ili protupravne gradnje i mogućnosti legalizacije možete nas slobodno kontaktirati.