Upis u katastar i zemljišne knjige odvojena je procedura od same legalizacije i puta do Rješenja o izvedenom stanju, tako da te dvije procedure ne treba poistovjećivati.
Iako se za legalizaciju radi geodetski snimak, isti se ne ovjerava u katastru, no nužan je za sve objekte koji nisu katastarski evidentirani ili nisu točno evidentirani.
Za sam upis potrebno je napraviti Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama. Geodetski elaborat može se izraditi samo ako je u katastru formirana građevinska čestica, a sastavni dio elaborata je i prethodno napravljena geodetska snimka. Bitno je također prije upisa da je zgrada završena i da se može koristiti.

Upis se dakle vrši na temelju Geodetskog elaborata i pravomoćnog Rješenja o izvedenom stanju.

*Katastar nakon svoje evidencije, dostavlja po službenoj dužnosti potrebnu dokumentaciju (Pravomoćno rješenje sa prijavnim listom, kopiju plana i rješenje o izvedenom stanju) zemljišno knjižnom odjelu, radi upisa u zemljišne knjige gdje se stavlja zabilježba o priloženom Rješenju o izvedenom stanju i oznaci i broju toga akta.

Sa novim Zakonom o gradnji koji je stupio na snagu  1. siječnja 2014., nastupile su i neke novosti oko dokazivanja da je građevina evidentirana prije 15. veljače 1968. i da je samim time zakonita.
Kako je opisano u našem ranijem članku (kuća izgrađena prije 1968.) dokazivanje legalnosti takvih građevinama najčešće se radilo na temelju Uvjerenja od katastara, a ako to nije bilo moguće dokazivanja su išla prema tijelu graditeljstva koje bi izdavalo Uvjerenje o vremenu gradnje.
Danas se po prvi puta za sve objekte izgrađene prije 1968. izdaje Uporabna dozvola i izdaje ju isključivo tijelo graditeljstva na temelju uvida u Državnu snimku iz zraka, uvida u druge kartografske podloge Državne geodetske uprave iz toga vremena ili prema potrebi drugih odgovarajućih dokaza.
Uporabnom dozvolom,  se tako osim dosadašnjeg  iskaza isključivo  tlocrtne površine objekta, opisuje cijela zgrada kako je bila izgrađena prije navedenog datuma: broj i vrsta etaža, vanjska veličina nadzemnih i podzemnih dijelova, smještaj na čestici, namjena itd.
Primjer Uporabne dozvole za građevine evidentirane prije 1968. nalazi se u prilogu: Uporabna za zgrade do 1968
*svi postupci započeti prije 2014. dovršavaju se prema starom Zakonu

Na česti upit  za što sve nije potrebna dozvola za građenje, pravi odgovor najlakše je naći u Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima.
Bez odgovarajućeg akta za građenje moguće je tako graditi:  bazen tlocrtne površine do 100m2, dječje igralište, nadstrešnice* samostojeće ili vezane uz kuću ako su manje od 15m2, ograde do 1,6m visine, potporne zidove do 1m, otvorena ognjišta do 1,5m2, uređenje staza, platoa, stuba, nadstrešnica za držanje stoke zaštićena od vjetra sa najviše tri strane itd..
Ipak iako se navedeno može raditi bez dozvole, to ne znači da se navedeni radovi mogu bilo kako izvoditi. Obaveza je držati se prostornog plana, pravila struke, a za neke zahvate kao što su npr. bazeni, dječja igrališta, cisterne, sunčani kolektori potrebno je imati glavni ili tipski projekt.
Prilikom ozakonjenja zgrada svakako se ozakonjuju sve pomoćne građevine u funkciji osnovne zgrade, ukoliko su izvedene mimo propisa.

Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima

*kod nadstrešnica je bitno naglasiti da se isto ne odnosi na nadstrešnice terasa na zgradama već se radi o nadstrešnicama vezanim za tlo na građevnoj čestici postojeće zgrade.
[color-box]Tražite li stručan i kvalitetan ured za projektiranje, legalizaciju, energetsko certificiranje i izradu odgovarajuće druge tehničke dokumentacije za vašu nekretninu javite se slobodno na naš kontakt. [/color-box]