Projektiranje & gradnja

Vi ste ovdje: Naslovnica / Arhiva zaDizajn et cetera

By

Jednostavne građevine, pitanja i odgovori

saunaSvježe smo dobili nekoliko pitanja jednog posjetitelja na temu projektiranja i gradnje jednostavnih građevina. Obzirom da bi odgovori mogli koristiti široj publici, nismo odgovarali pojedinačno već odgovore pišemo kroz današnju objavu:

Molim vaše mišljenje o slijedećim pitanjima i unaprijed hvala na vašim stručnim odgovorima.:
– da li se za pomoćnu građevinu mora platiti vodeni i komunalni doprinos ?
Da potrebno je, a samo rješenje se donosi po prijavi početka radova ili primjerice po dojavi komunalnog redara
– da li je potrebna elektro-energetska suglasnost ako se struja spaja sa postojeće građevine i da li to u projektu mora biti naznačeno ?
Naše tumačenje je da ne treba. Iznimno ukoliko bi se pomoćna zgrada svrstavala u treću kategoriju (i to je moguće..) tada treba biti u projektu
– da li je potrebna sulasnost za spajanje vode i kanalizacije na već postojeći sustav legalne građevine?
Ne
– da li je potreban nadzorni inžinjer kod gradnje ?
Da
– što je potrebno za prijavu početka gradnje ?
Sve kao kod gradnje s građevinskom dozvolom kako je definirano Zakonom o gradnji, osim što se umjesto broja dozvole navodi broj glavnog projekta.

Zaključak svega: pomoćne zgrade treba promatrati jednako kao i zgrade za koje se ishodi građevinska dozvola, osim što se formalno ne ide na dozvolu i time se skraćuje procedura. Sve drugo je praktički isto.
Kod pomoćnih građevina bilo da se radi o garažama, vrtnim sjenicama ili nadstrešnicama također je važno poštovati  parametre prostornog plana: Koeficijent izgrađenosti, iskoristivosti, zelenilo itd.

By

Uređenje interijera i građevinska dozvola

Adaptacija stana u ZagrebuDa li je potrebna građevinska dozvola kada se radi preuređenje (adaptacija) interijera i što je uopće potrebno kako bi se pripremili i izveli unutrašnji radovi?!

Građevinska dozvola je potrebna isključivo ako se radi o rekonstrukciji.
Pod rekonstrukcijom se smatraju građevinski i drugi zahvati kojima se utječe na temeljne zahtjeve (mehanička otpornost i stabilnost/statika, sigurnost i zaštita od požara itd.).
Rekonstrukcijom se također utječe na lokacijske uvjete kao što su npr. brutto površina: nadogradnja ili uklanjanje dijela zgrade, podijela jednog stana u dva, utjecaj na udaljenost od međa i sl.

Ukoliko se izvode radovi kojima se ne utječe na spomenute temeljne zahtjeve i lokacijske uvjete tada građevinska dozvola nije potrebna već je potreban samo glavni projekt.
Glavni projekt se dakle radi kada se vrši preuređenje kojim se mijenja organizacija prostora, prilikom čega se miču nenosivi zidovi, mijenjaju instalacije, podovi ili gdje se vrši prilagodba poslovnog prostora za obavljanje nove djelatnosti od one koja je navedena u građevinskoj dozvoli.

[color-box] Posljednjom izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, otvorena je mogućnost dodavanja novih vrata, prozora i drugih otvora u nosivim zidovima i to bez ishođenja građevinske dozvole već dovoljno na temelju glavnog projekta.[/color-box]

U galeriji se nalaze dva primjera adaptacije: preuređenje stana i preuređenje stana u poslovni prostor, za koje nije ishođena građevinska dozvola već su rađene isključivo po projektu.

Poslovni prostor 50m2:

Stan za četveročlanu obitelj:

By

Uporabna dozvola za jednostavne građevine

Uporabna dozvola i glavni projekt za jednostavne građevineDa li se jednostavne građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola (garaže, pomoćni objekti do 50m2 i sl.) upisuju u katastar i da li je za njih potrebna Uporabna dozvola?!

Najkraći mogući odgovor glasi: “da, Uporabna dozvola se ishodi za one jednostavne građevine koje se upisuju u katastar”.

Potom se nameće pitanje, a koje su to jednostavne građevine i općenito  zgrade koje se upisuju u katastar?
Zgrade koje se upisuju u katastar su zgrade trajnog karaktera, tlocrtne površine veće od 10m2. Mogu eventualno biti i manje, ako je njihovo evidentiranje od posebnog značaja (npr. trafostanice, zgrade za stanovanje tlocrtne površine manje od 10m2 i sl.).

Slijedom na navedeno lako je zaključiti da se za pomoćnu zgradu kao što je primjerice garaža ishodi Uporabna dozvola i vrši upis u katastar.  Jednako je i za nadstrešnice i vrtne sjenice iznad 10m2 tlocrtne površine.

[color-box]Kod jednostavnih građevina da bi se dobila Uporabna dozvola, bitno je da je građevina izgrađena u skladu sa glavnim projektom te da svojom namjenom, smještajem na čestici i vanjskim mjerama, nije protivna parametrima prostornog plana. Navedni parametri utvrđuju se tehničkim pregledom koji prethodi izdavanju Uporabne dozvole.[/color-box]

Popis jednostavnih građevina za koje se ne ishodi građevinska dozvola nalazi se  u Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (pročišćena verzija).

By Komentiraj

O energetskim certifikatima

Energetski certifikatEnergetski certifikati česta su tema u graditeljstvu i gospodarenju nekretninama posljednjih godina, pa prenosimo nekoliko možda nepoznatih činjenica i na tu popularnu temu.
Osnovna ideja o svrsi certifikata koja se može čuti je zaštita tj. informiranje kupca ili najmoprimca o energetskim svojstvima zgrade odnosno potrošnji koju mogu očekivati kada u toj zgradi (kući, stanu) budu živjeli. Osim navedenog primjećuje se i pojačana svijest o značajnoj potrošnji energije u zgradarstvu i namjeri da se ona smanji kako kroz samostalne inicijative tako i kroz programe energetske obnove koje se već par godina provode u RH.
Što se uopće iskazuje energetskim certifikatom?!
Možda je malo poznato no energetski razred zgrade ne prikazuje cijelu potrošnju svih energenata u zgradi, već samo količinu energije koja je potrebna za grijanje. Drugim riječima što je kuća (zgrada) bolje izolirana, ima bolje otvore, te što je kompaktnija ima i bolja energetska svojstva, odnosno viši energetski razred.
U višestambenim zgradama uz sve navedeno, pozicija stana je također vrlo bitna. Na tom tragu će i jedan stan u “sendviču” imati uvijek manje potrebe za toplinskom energijom nego primjerice sjeverno orijentirani stan na rubu zgrade.

Mimo toplinske energije, sva ostala potrošnja kao što je primjerice el.energija za opremu u kućanstvu, rasvjeta, grijanje i potrošnja vode i dr. ne iskazuju energetski razred zgrade no računaju se i opisuju u opsežnom izvješću koje je obavezno napraviti uz certifkat i dostaviti ga Ministarstvu graditeljstva nakon obavljenog posla.

Norme o energetskoj učinkovitosti se konstantno mijenjaju i godinama postaju sve strože, pa se tako očekuje već u 2016. još jedna promjena Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i certificiranju. Osim potrebne toplinske energije, energetski će razredi iskazivati i energiju potrebnu za hlađenje, te ukupnu isporučenu energiju. Što je uostalom i logično jer primjerice kuća u Dalmaciji nije ništa energetski učinkovitija, ako koristi manje energije za grijanje, a više za hlađenje.  Sve u svemu, energetsko certificiranje imati će u perspektivi sve širi utjecaj i doseg.

[color-box] Certifikat da bi bio valjan, mora biti dostavljen Ministarstvu graditeljstva.
Kako bi se osigurala kvaliteta i poštivanje pravila struke, energetski certifikati i izvješća podložni su neovisnim kontrolama. Jedini certifikati koji se ne kontroliraju su oni koji se nikada ne dostave Ministarstvu. Na žalost takva se situacija na nesređenom tržištu zloupotrebljava i nerijetko “povoljni certifikati” tada postaju najskuplja opcija jer de-facto ne postoje, već su samo šareni papirić koji nije nigdje zaveden. [/color-box]