Arhitekt – treba li nam on uopće?!

Arhitekt prije, poslije i za vrijeme posla…

Većini nam je poznat podatak da je u Hrvatskoj svježe podneseno preko 800.000 zahtjeva za legalizaciju. Arhitekti i građevinski inženjeri u dobrom dijelu nisu sudjelovali u projektiranju tih zgrada već su se pojavili tek nakon što se stanje izvelo.
Opis posla: inventura izvedenog stanja.

U nekim pak drugim situacijama gdje bi ljudi  angažirali arhitekta prije početka gradnje, čule bi se ponekad izjave: “Imao sam arhitekta koji mi je nešto isprojektirao, a onda sam ja sve tlocrte i još neke stvari ionako napravio po svom!!”.

Nakon svega mogli bi se zapitati što je tu krivo i treba li nam arhitekt uopće??

Situacija br. 1: Nekada nezakonite, danas ozakonjene zgrade su izvedene dobrim dijelom bez pravog posla arhitekta i u njima se živi, i to u mnogim slučajevima već godinama. No da li se u njima moglo živjeti još bolje, ljepše, tiše, udobnije i sigurnije?! Kakva je kvaliteta i funkcionalnost tih zgrada i da li su uopće estetski zadovoljavajuće?
Da li ometaju susjede, da li remete odnose u prostoru i ruše vrijednost same sredine i područja u kojem su građene?
Sve su to pitanja koja ne bi smjeli postavljati na kraju već u samom procesu planiranja i prije nego gradnja počne i nego što je šteta počinjena.
[color-box]Svaki put kada otputujemo negdje u inozemstvo, prva stvar koju obično primjećujemo osim same ljepote prirode je infrastruktura, sklad i ljepota kuća i naselja. [/color-box]
Situacija br. 2: arhitekt projektira jedno, a investitor gradi drugo!
Tu nešto suštinski ne štima.
Problem je najčešće u lošoj komunikaciji ili u potpunom izostanku komunikacije.
Osnovna uloga arhitekta nije potpis i pečat, iako su oni presudni za dobijanje dozvole i početak gradnje. Osnovna uloga arhitekta je da buduću zgradu kvalitetno konceptualizira i da se ona zaista tako izvede, a sve prema potrebi i želji investitora. Štoviše njegova je uloga da tu potrebu i želju nadogradi rješenjima o kojima investitor možda nije ni razmišljao. Uostalom, ako se i u hodu pojave neke greške, u hodu ih je potrebno i otklanjati.
Arhitekt i investitor su na istoj strani.

Tlocrt stana kao primjer iz prakse

Za primjer ćemo dati tlocrt jednog stana u obiteljskoj kući.
Svaki investitor uglavnom zna koje su mu potrebe i što želi. Neki investitori se i sami odvaže kreirati tlocrt budućeg stana, više ili manje uspješno. No kao i u svakom poslu stvar se može najbolje razraditi kada dođe u ruke stručnjaka.
U prilogu je primjer inicijalne ideje stambenog prostora i potom razrađenog istog stana od arhitekta. Lako je uočiti da je prostor izgubio površinu hodnika, povećao broj prostorija i površinu istih. Na kraju što je izrazito važno, povećana je i sama funkcionalnost prostora.

[color-box]Dobro projektirane kuće su redovito udobnije, život je u njima kvalitetniji i lakše se prodaju. Lijepi projekti apartmana i hotela lakše se iznajmljuju. Kvalitetno konceptualizirani lokali, uredi. restorani stvaraju ljepši osjećaj i bolje funkcioniraju. Za stanove u višestambenim zgradama ne treba posebno isticati kolika je važnost kvalitetnih tlocrta, kvalitetne izvedbe, sadržaja i koncepta zgrade.
Dobro i stručno projektirane kuće, u konačnici zadovoljavaju i najsuvremenije standarde gradnje.[/color-box]

Arhitektura i arhitekti nam svakako trebaju i kada koristite arhitekta koristite ga ne samo za potpis i pečat već da vam stvori veću vrijednost onoga što planirate graditi. Kvalitetan projekt dokazano puno vrijedi.
Unatoč velikom prisustvu nezakonite gradnje, Hrvatska ipak ima kvalitetnu tradiciju arhitekture te sposobne i vješte arhitekte.
Ipak, kako pronaći arhitekta koji nam odgovara i koji će učiniti naš projekt vrijednijim?!
Pisati ćemo o tome u našoj sljedećoj objavi.