O uporabnoj dozvoli, smo već ranije pisali. Ipak obzirom da je posljednji Zakon o gradnji NN 153/13 koji je stupio na snagu 1.siječnja 2014. donio neke promjene i stvorio izvjesne nejasnoće, donosimo ažuriranu objavu na temu Uporabne dozvole.
S novim Zakonom o gradnji izbrisane su kategorije zgrada do i preko 400m2 za koje je bio i različit postupak dobijanja Uporabne dozvole. Danas se za sve izdaje jedan akt, pod jednim nazivom: Uporabna dozvola.

Nove zgrade:

• Uporabna dozvola  izdaje se nakon obavljenog tehničkog pregleda. Izdaje se za građevine građene na temelju Građevinske dozvole i građevine građene na temelju Glavnog projekta (npr. Jednostavne građevine koje se upisuju u katastar: pomoćni objekti i sl.)

Stare zgrade:

• Uporabna dozvola za određene građevine
  Nekoliko je vrsta takve uporabne:
  – Uporabne dozvole za građevine evidentirane do 15. veljače 1968.  O njima smo već pisali ovdje.
  – Uporabne dozvole za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine. Kod njih je bitno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu namjene, vanjskih mjera svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine, oblika i veličina građevne čestice i smještaja građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru.
  U kategoriju određenih građevina ubrajaju se još:
  – kuće iz obnove, građevine koje je RH stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja
  – građevine čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan (sve definirano Zakonom o gradnji čl. 182 do 192.)

• Akti i dokumenti

  Sa današnjom uporabnom dozvolom se izjednačavaju i akti za uporabu građevine (članak 175 Zakona o gradnji) koji su pribavljeni na temelju prethodnih Zakona o gradnji.
  Tu se ubrajaju: akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom.
  U navedene spadaju:
  -uporabna dozvola
  -potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inžinjera
  -uvjerenje za uporabu
  -pravomoćna građevinska dozvola odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19.lipnja 1991, s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije
  -uvjerenje za uporabu i rješenje o promjeni namjene
  -Rješenje o izvedenom stanju., uvjerenje katast. ureda odnosno DGU da je zgrada izgrađena do 15.veljače 1968.

Zaključak:
Uporabna dozvola = Uporabna dozvola za određene građevine = Akti za uporabu građevine=  Akti i dokumenti sa kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom

[color-box]Važno: Ukoliko je za građevinu izdan neki od akata/dokumenata za uporabu ili sa kojim se nezakonita građevina izjednačava sa nezakonitom tada nije potrebno “dodatno” izdavanje Uporabne dozvole niti uporabne dozvole za određene građevine [/color-box]

O legalizaciji zatvorenih balkona, lođa i terasa već smo ranije pisali, no obzirom da u praksi postoje još neke nejasnoće donosimo kratak i koristan nastavak uz ažurirane podatke na temu.
Kao što je opisano u prethodnom tekstu sva zatvaranja spomenutih dijelova zgrade potrebno je i poželjno ozakoniti. Bitno je naravno da je zahtjev podnesen na vrijeme. Ne ozakonjuju se jedino privremene instalacije kao što su prozirni elementi pročelja gdje nije bilo trajnog zatvaranja i gdje je zadržana funkcija balkona, lođe i terase. Navedeni prozirni elementi ne uključuju prozore i vrata (opisano u članku 5. stavak 8. podstavak 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama).

Osim što je ozakonjenje zatvorenih balkona i lođa preporučljivo zbog samog inspekcijskog nadzora, u praksi se sve više pojavljuje slučaj da zbog neozakonjenih zatvaranja, cijela zgrada ne može na primjer dobiti poticaje u sklopu programa energetske obnove, obzirom da je zakonitost jedan od temeljnih uvjeta sudjelovanja u natječaju.

Dobra vijest za sve koji nisu podnijeli zahtjev na vrijeme, je mogućnost da se priključe nekom od postojećih zahtjeva stanara u istoj zgradi ili na istoj čestici. Naravno, bitno je da je postupak još uvijek otvoren.

[color-box] Ukoliko ste podnijeli zahtjev ili se namjeravate priključiti postojećem zahtjevu, stojimo na raspolaganju za savjetovanje i izradu tehničke dokumentacije vaše rekonstrukcije u zgradi. [/color-box]

Kako se tretira završena, a kako nezavršena zgrada nakon legalizacije?  Što je to postojeća zgrada? Što se može upisati u katastar, a što ne?! Kako završiti nezavršenu zgradu?

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 je, kao što je već opće poznato, definirao  četiri skupine zgrada po veličini (ukupnoj GBP) : pomoćne, jednostavne, manje zahtjevne i zahtjevne zgrade. Ipak uz navedenu podijelu, zgrade se dijele još u dvije skupine i to po stupnju završenosti: Završene zgrade i nezavršene zgrade.

Završena zgrada: to je zgrada čiji stupanj završenosti dozvoljava da se ista može početi koristiti (ili se već koristi). Rješenje o izvedenom stanju za završenu zgradu izjednačava se tako sa statusom zgrade koja ima i građevinsku i Uporabnu dozvolu.  Završena zgrada se može kao takva upisati u katastar i zemljišne knjige.

Nezavršena zgrada: je zgrada koja se zbog stupnja nedovršenosti još ne može početi koristiti. Nezavršena može biti cijela zgrada ili jedan njezin dio.  Nezavršena zgrada za koju je doneseno Rješenje o izvedenom stanju izjednačava se sa zgradom koja ima Građevinsku dozvolu no nedostaje joj još status Uporabne dozvole, kako bi se mogla početi koristiti, te upisati u katastar i gruntovnicu. Za završetak zgrade nije potrebna građevinska dozvola, ali je potreban glavni projekt, nakon čega slijedi tehnički pregled i Uporabna dozvola.
Zgradu se može završiti u ozakonjenim gabaritima te se na istoj može izvesti ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida.

Nezavršene zgrade kao i završene zgrade za koje je izdano Rješenje o izvedenom stanju smatraju se postojećim zgradama, odnosno zakonitim zgradama.