Nastojati ćemo ovom objavom objediniti odgovore na nekoliko pitanja koja nam se nerijetko ponavljaju, pa krenimo redom, što kraće i što konkretnije:
- Da li je dokaz zakonitosti upisanost zgrade (kuće) u katastar i zemljišne knjige jer pretpostavka je da se samo zakonite kuće mogu upisati?
Odgovor: U jednom izvjesnom periodu kuće su se mogle upisivati u katastar i gruntovnicu samo na temelju postojanja građevinske dozvole, bez obzira na stvarno izvedeno stanje, tehnički pregled i uporabnu dozvolu. Puno je dakle upisa obavljeno bez da se obavila kontrola što se upisivalo. Naravno i brojne kuće koje su upisane, moguće su bile naknadno nadograđivane bez odgovarajuće dozvole.
Dokaz zakonitosti nije dakle upisanost objekta, provedeno etažiranje ili slično, već isključivo usklađenost sa građevinskom dozvolom, projektom ili određenim ekvivalentom (npr. Uvjerenje iz ’68)
Danas se u katastar i gruntovnicu mogu upisati isključivo kuće koje imaju uporabnu dozvolu, što znači da je nakon gradnje obavljen tehnički pregled gdje je ustanovljeno da je kuća izvedena u skladu sa građevinskom dozvolom i pripadajućim projektom. - Kolika su odstupanja u gradnji uopće moguća, obzirom da su po dozvoli zadani jedni gabariti, no kuća je izvedena nešto duža i šira?
Odgovor: Po prethodnim Zakonima o gradnji, odstupanja od dozvole nisu bila predviđena. Iznimno na zgradu se može staviti termo fasada što se ne vodi kao povećanje ukupne brutto površine.
Novi Zakon o gradnji (na snazi od 1. siječnja 2014.) dozvoljava odstupanje od 3% pojedinih dimenzija prostora i prostorija u odnosu na glavni projekt, a za vanjske gabarite dopušteno je odstupanje od 0,3m. Udaljenost od međa i građevinski pravac se pri tome uvijek moraju poštovati. - Što ako nakon legalizacije ponovno nešto nezakonito nadogradimo?
Odgovor: Svaka daljnja nezakonita gradnja ili dogradnja ukoliko se uoči, će se potom i sankcionirati, te će se investitoru dati rok da ishodi građevinsku dozvolu (uz novčanu kaznu) ili ukloni gradnju ukoliko tu više nije moguće graditi.
Obzirom da je danas znatno pojačana svijest o važnosti čistih papira, nezakonitost se sve više pojavljuje kao prepreka za ostvarenje nekih ciljeva: kupoprodaja, stavljanje nekretnine pod hipoteku, dobijanje dozvole za obavljanje djelatnosti i sl.
Također prilikom traženja poticaja za energetsku obnovu ili drugih subvencija iz fondova države ili europske unije, zakonitost objekta se redovito postavlja kao obavezan uvjet. Naravno ukoliko je predmet subvencija za nekretninu ili sa njom povezanu djelatnost.
Zaključak: Isplati li se uopće više graditi nezakonito?!
Najsvježija pitanja i odgovori